ŠAHOVSKE KATEGORIJE i rating (čit. rejting)
1. velemajstor
2. međunarodni majstor
3. nacionalni majstor
4. majstorski kandidat
5. I. kategorija
6. II. kategorija
7. III. kategorija
8. IV. kategorija
Međunarodni turniri se dijele prema jačini igrača, a prema postignutim rezulatatima. Rating (čit. rejting) sustav je najnoviji način vrednovanja igrača i to prema postignutim rezultatima na matematičkoj osnovi. Autor inog sustava je američki znanstvenik mađarskog podrijetla prof. dr. ARPAD ELO. Njegov sustav je FIDE uvela 1970.
TEORIJA ŠAHOVSKOG OTVARANJA JE PROČIŠĆENA I SREĐENA PRAKSA JAKIH IGRAČA
Matematičari su izračunali da postoji 197 299 raznih načina da se odigra samo dva (prvi i drugi) obostrana poteza, a dest obostranih poteza može se odigrati na 169 528 829 100 544 000 000 000 000 000 načina! Kako bi iz prakse izvukli što više koristi treba se držati sljedećeg:
1. igrati što više šahovskih partija,
2. držati se pravila taknuto - maknuto,
3. učiti se na vlastitim porazima,
4. mijenjati protivnike,
5. pratiti vlastite rezultate,
6. pisano obrađivati vlastite partije.
* U šahovskoj partiji HAJES - GRINFELD, 1923., poslije 94-og poteza s ploče (šahovnice) skinut samo jedan pješak.
* U Americi je jedan odbjegli blagajnik poslije jedne izvršene pronevjere, inače ljubitelj šaha, uhićen na taj način što su svi šahovski klubovi u zemlji bili pod prismotrom samo dva dana.
Svake školske godine na početku, u rujnu, u našoj školi nastupi "(s)trka" glede sekcija. Neke repriziramo, ali ima i novih? Ideja se javi u rujnu, školski oglas učini u listopadu a popis zainteresiranih se dogodi u studemom. Šah se igrao i igra ′stalno′ u školama. Interes učenika naše škole za šah je dobar. Uvjerili smo se da sve što je dobro i dobro se radi mladi ljudi vole. Istraživanja su pokazala, zainteresiranost učenika za šah po školama je oko 3 % (15 - 20 učenika). U više od 30 država šah je u školama izborni predmet, a u Republici Hrvatskoj je izvannastavna aktivnost (i u našoj školi je izvannastavna aktivnost). Puno je valjanih razloga za bavljenje šahom. Dokazano je da utječe na razvoj inteligencije (razlikovanje bitnog od nebitnog) i povećava interes za učenjem (posebno fizike i matematike). Kao igra sastoji se od niza izračuna srodnih matematičkim. Danas je problem što mali broj profesora zna (i želi) igrati šah čime je promidžba ove igre umanjena. U našoj školi je prije 15 / 20 godina više od deset ljudi iz Zbornice igralo šah u što sam se uvjerio na jednodnevnim izletima, u Zbornici, u ŠK Čapljina, prigodom odlaska s učenicima u druge škole... Postojalo je čak i Šahovsko prvenstvo srednjih škola HZ H-B. Danas toga nema. Ne znam zašto? Šahovska priča je uvijek u skladu s aktualnim ljudskim življenjem na ovome svijetu. Mnoge šahovske partije su SUB JUDICE (pravnički rečeno - čekanje presude), ali mogu biti i SUTRE (kratke stare upute).
ŠTO ŠAH ČINI ČOVJEKU?
- nečovječnost od čovjeka za čovječnost!
Šahovska igra je čista (prava) logika - žrtve nisu važne, važna je samo pobjeda. Figure jedne boje, vjerne jednom i jedinom kralju svoje boje za njega ginu bez pogovora. Glavna figura je kralj, on je neprocjenjiv: ili ga ima, ili ga nema, nema li njega, nema ni njegovih boja, njih. Sve ostale figure imaju svoju vrijednost, ginu za kralja. Šah je igra na ploči, osebujan način razmišljanja misli i ideja koje se materijaliziraju u smišljenom kretanju figura na šahovnici. Najkraće, odražava karakter, osebujnost razvoja stvaralačke mašte, razotkriva logiku, iskazuje elemente kulture, razonode, djeluje odgojno na psihu, um i volju. Možda niste znali da na šahovskoj ploči figure imaju ratničku simboliku. Na primjer pješak (pijun) na njemačkom jeziku je der Bauer (seljak, vojnik pješak). U šahovskoj partiji, kao i u životu, ima mnogo nečovječnosti od čovjeka, koji to čini za čovječnost! Misli se na podmetanje nogu (GAMBITIRANJA), zarobljavanje, žrtvovanje pješaka (ANPASIRANJA), ograničavanja kretanja, i to kraljevog. U šahu se silina ideja i nedjela događaju javno, ali se nitko ne zgražava jer je riječ o "igri". Šahovski ratnici (protivnici) na bojišnici zvanoj šahovnica nemaju urota, ali ima previda, smicalica... dosta neetičnog, ali ne zabranjenog. Riječ je o intelektualnom športu (natjecanje), znanosti (teorija šaha), psihičkoj relaksaciji (masovni šah), umjetnosti, važnom sredstvu odgoja jer blagotvorno djeluje na um, karakter i volju.
MALA POVIJEST ŠAHA
Šah potječe iz Indije (VI. stoljeće), a njegova struktura plod je staroindijske filozofije i mistike brojeva. Broj 8 (osam) imao je posebnu ulogu u religiji budista. AŠTAPADA je bila površina na kojoj se gatalo i poricalo, bacane su kocke za igru, proricala se i ratna sreća na kvadr(at)u veličine 8 × 8 stopa ili koraka. Šahovske figure predstavljaju simbole 5 (pet) staroindijskih elemenata prirode: eter, vatra, voda, zemlja i zrak, a kretanje figura odražavalo je glavne značajke tih simbola. Tako su ispunjavani uvjeti indijskog magičnog kvadr(at)a ili "čaturangu" (četverodjelno, pjesnički naziv za staroindijsku vojsku koja je imala četiri roda: pješake, konjanike, slonove i borna kola). Čaturange su u VII. stoljeću preuzeli Perzijanci i dali joj ime "čatrang". Današnji, suvremeni šah s pravilima potječe od 1475., a 1497. nastala je prva tiskana knjiga o šahu imenom SALAMANKI koju je napisao Španjolac LUCENA. Glede šaha u Hrvata prve informacije imamo iz srednjega vijeka kada se isti igrao po dvorovima velikaša. Prvi pisani dokument na hrvatskom tlu pronađen je u Sarajevu 1491. Hrvatski velikaši su svoju Povelju na saboru u Cetingradu 1527. ovjerili grbom koji je predstavljao šahovnicu na 64 polja a od kojih se kasnije razvio hrvatski grb s 25 šahovskih polja. Legenda iz (oko) godine 1 000. govori da je kralj SVETOSLAV SURONJA igrao šah s duždom Petrom II Orseolom za dalmatinske otoke i da je oduševljen svojom pobjedom stavio šahovnicu na svoj grb. Svetoslav Suronja je sin hrvatskog kralja Stjepana Držislava, koji se prvi proglasio kraljem Hrvatske i Dalmacije.
VELIKANI O ŠAHU
Jaki šahisti su jaki u aritmetici, ali unatoč činjenici da su matematičari često izražavali veliki interes za šah, rijetko su postajali uspješni igrači. Pročitajte nekoliko mudrih misli glede šaha:
"Šahovska igra je ispit uma". (J. W. Goethe)
"Paskal je rekao da što je čovjek pametniji, više različitih karaktera vidi. Isto je i u šahu: dobar igrač vidi mnogo više varijanti, a slabome sve one izgledaju iste". (L. N. Tolstoj)
"Ljudski život je partija šaha". (M de Cervantes)
"Nema se vremena za šah kad kuća gori". (talijanska poslovica)
"Šah ne mogu igrati ljudi slaba srca". (francuska poslovica)
"Šah i vino su rođena braća". (ruska poslovica)
"Tri najdragocjenije stvari u životu su: ŽENA, ŠAH i HARFA". (velška poslovica)
"Ja šah vidim kao rat, u minijaturi jasno, u kojem je smrt simbol, a život ono čemu se teži!" (Artur Miller)
"Uvijek sam pomalo sažalijevao čovjeka koji ne zna igrati šah, kao što bih sažalijevao kojemu je ljubav osala nepoznata. Šah, kao ljubav, kao glazba, ima moć ljude činiti sretnima". (dr. S. Taroš)
Na kraju ove priče o šahu nudimo vam četiri šahovska problema.
Čapljina, listopad 2017. Voditelji šahovske sekcije:
Sanja BILIĆ, III.1
Jozo LONČAR, prof.